„Generacija korona“

U normalnim okolnostima se sastaju s prijateljima, izlaze, putuju. No u doba korone ništa više nije normalno. Upravo odrasta „generacija korona“ koja će, kažu stručnjaci, dugoročno osjećati posljedice ograničenja.

 

U četvrti Berlin-Neukölln petkom navečer uobičajeno sve vrvi od mladih ljudi. Ali očigledno je da povećanje broja novozaraženih već u pola deset navečer pokazuje posljedice. Barovi su još popunjeni onoliko koliko higijenska pravila dozvoljavaju, a to znači da su u odnosu na uobičajenu gužvu petkom – poluprazni. Gosti mirno sjede, za biljarskim stolovima nose maske. Pred vratima više nema mnoštva ljudi kao do prije deset dana.

Sporadični turisti traže ostatke noćnog života. Jedan prolaznik kaže da su ljudi u tridesetima teže pogođeni ograničenjima od mladeži: „Oni možda traže nekoga da zasnuju obitelj. Ovako se smanjuju šanse za upoznavanje.”

„Nije kao ranije“

Šleska vrata (Schlesisches Tor) u Berlinu u 22:50. Prije nego se kiosk zatvori Linus kupuje još jedno pivo. Upravo je navršio osamnaestu godinu: „Ma da, pridržavam se pravila u vezi s koronom. Ali ništa nije kao ranije, kada si mogao ići plesati, svuda izlaziti i provesti lijepu večer.“ Njegov prijatelj Liam dodaje: „Za mlade je teško držati se ograničenja. Jasno je da se hoćemo družiti. Ali je isto tako jasno da moramo zaštititi starije ljude.” Ovi dečki ne podržavaju prijedlog da se savezna policija uključi u kontrolu pridržavanja mjera. Kažu kako shvaćaju ako policija intervenira kada je u pitanju veliko okupljanje s 50 i više ljudi, ali ne odobravaju kažnjavanje pri najmanjem prekršaju.

Propuštene šanse

Profesor sociologije na Sveučilištu Hildesheim Michael Corsten trenutno se u svom istraživačkom radu usredotočio na tzv. „generaciju korona”. Proveo je anketu među mladima o “socijalnoj distanci”. Rezultati su iznenađujući: “Iako ta generacija rutinski upotrebljava digitalne društvene mreže, veliki broj mladih ljudi razlikuje veoma dobro stvarni i digitalni svijet.”

On smatra da će pandemijska kriza imati dugoročne posljedice na planiranje života kod mladih. Cijela generacija mora stalno pronalaziti novu orijentaciju. To bi prema profesoru Corstenu moglo dovesti do velike frustracije. Neke šanse u stjecanju znanja i iskustva kao i u privatnom životu ne mogu se nadoknaditi, kaže on i kao primjer navodi uobičajenu godinu dobrovoljnog rada u inozemstvu poslije srednje škole.

Profesorica ekonomije Regina Riphahn očekuje da će ova generacija imati takozvane “efekte ožiljaka” – jer će mladi ljudi propustiti dosta toga u školi i na fakultetima, a zbog krize će biti na prvim radnim mjestima manje plaćeni nego generacije prije njih, a to se možda ne može popraviti tokom cjelokupne karijere.

„Nećemo u krevet u jedanaest navečer”

Petnaest minuta poslije 23 sata u Berlinu. Tri prijateljice Nele, Jolanda i Belen  bi u normalnim okolnostima tek sada izašle u provod. Upravo su završile fakultet ili stručno obrazovanje i osjećaju da pandemija guši njihovu životnu radost: „Mislile smo da poslije studija ili stručne škole sada napokon možemo nešto zanimljivo raditi”, kaže Nele i žali se da je upravo sada sve okončano prije nego što je i počelo: “Htjele smo u inozemstvo, stvarno putovati. Imamo naše diplome u džepu, a sada sve ovo samo ide na živce.”

Belen dodaje: „Svi su se pomirili sa situacijom. Ali mnogima to znači oduzimanje osobne slobode da ne mogu noću izlaziti. A na neki način nam je to potrebno.” Ona dodaje da u jedanaest navečer više nikuda ne mogu otići: “Naravno, nećemo stvarati neku veliku grupu, ali ipak nećemo u petak u jedanaest navečer ići spavati.”

Party se podrazumijeva

Sociolog Corsten smatra da je večernji izlazak prirodna generacijska potreba: „Partijanje u mlađem životnom dobu podrazumijeva i prekoračenje granica. Mladi čovjek želi iskušati svoje granice. I to baš zajedno s drugim ljudima.”

tagesschau.de

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.