Štrajk radnika u javnim službama

Radnici u javnom sektoru zaopčeli su sa štrajkovima upozorenja nezadovoljni reakcijom gradova i općina koji kao poslodavci nisu izišli u susret sindikatu Verdi koji traži 4,8 posto povećanje plaća.

Za vrijeme koronakrize oni su stajali u središtu pozornosti javnosti: radnici u javnim službama. Liječnici, nastavno osoblje, odgajateljice u vrtićima, medicinske sestre: sva ova zanimanja slove kao relevantna za funkcioniranje sustava i zato su važna u krizna vremena. Sada ovi zaposleni žele ne samo pljesak nego i veće plaće i zato su mnogi od njih stupili u štrajk upozorenja.

Štrajk u javnim službama

Tko je konkretno danas štrajkao?

Štrajkali su radnici u javnim službama, dakle svim onim službama gdje je poslodavac grad ili općina. To je javna uprava, dakle npr. uposleni u gradskim vijećnicama, ali i vozači javnog prijevoza, odvoza otpada ali i odgajateljice u vrtićima ili medicinsko osoblje u gradskim bolnicama.

Težište ove prvog kruga štrajkova upozorenja bile su bolnice diljem Njemačke. Prvobitno je bilo govora o tomu da težište štrajka budu vrtići ali je Verdi, sindikat zaposlenih u javnom sektoru, objasnio kako bi štrajk u vrtićima zbog opterećenja koje je na mnogim roditeljima, trenutno bio, kako je rečeno, „preosjetljiv“.

Težište štrajka je prebačeno na bolnice jer ovdje, kako kaže predsjednik sindikata Verdi, vlada posebno velik pritisak na zaposlene.

U kojim dijelovima Njemačke se štrajkalo danas, prvog dana štrajka?

Danas, prvog dana štrajka su bile pogođene savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija i Bavarska. U NRW-u se štrajkalo konkretno u četiri grada: Dusiburgu, Unni, Gütersloheu i Remscheidu u Bavarskoj, između ostalog u Augsburgu, Erlangenu i Regensburgu.

Sutra bi se trebalo štrajkati u Baden-Württembergu u četvrtak u Donjoj Saskoj i Hamburgu a u petak u Berlinu i Brandenburgu, pri čemu je naglašeno da se ni ovdje neće štrajkati u vrtićima.

Što sindikati zapravo traže od poslodavca, u ovom slučaju gradova i općina?

Oni za oko 2,3 milijuna uposlenih u javnom sektoru traže 4,8 posto povećanje plaća tj. najmanje 150 eura. Predsjednik sindikata Verdi Werneke smatra da nije dovoljno samo javno priznanje zaposlenima u javnom sektoru za ono što su sve postigli za vrijeme trajanja koronakrize. „Poslodavci u javnom sektoru argumentiraju prema logici da je dovoljna pohvala i nagrada to što nitko nije dobio otkaz. I to kod pogođenih nailazi na jako loš prijem. Ljudi su razočarani ali i ljuti“, kaže Werneke. Dakle prema logici: pljesak je u redu ali želimo i veće plaće.

On još kaže kako su radnici zapravo bili prisiljeni na štrajk jer se poslodavac nije pomakao u pregovorima te da do sada nije dao nikakvu ponudu.

Što kažu predstavnici gradova i općina, tj poslodavci u ovom slučaju?

Oni su naravno mišljenja kako je povećanja plaća u ovim kriznim vremenima nerealno. Ulrich Mägde, koji kao predstavnik Udruge saveza komunalnih poslodavaca sudjeluje u pregovorima, ukazuje na ogromne rupe u proračunu gradova koje će se pojaviti sljedećih godina zbog izostanka poreznih sredstava zbog koronakrize.

On je rekao da bi zahtjevi sindikata stajali šest milijardi eura a to je upravo iznos koji je vlada gradovima i općinama odobrila kao nadomjestak za smanjene porezne prihode ove godine.

Sindikati i poslodavci imaju prilike dogovoriti se tijekom posljednje runde tarifnih pregovora koja je zakazana za kraj sljedećeg mjeseca (22.10.). Ako ni tada ne bude postignut dogovor, u pregovore se uključuje posrednik u tarifnom sukobu.

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.