Koronavirus i „neobuzdana“ balkanska društva

Njemački mediji se i u ponedjeljak bave koronavirusom u jugoistočnoj Europi. I dok jedni pišu o kolonama na slovensko-austrijskoj granici, drugi se bave starim sukobima u regiji na koje je pandemija bacila novo svjetlo.

873x400 (3)

Sati i sati čekanja, neki mediji pišu o 12, neki o 15 sati čekanja pred Karavankama. U pomoć zatečenima, pri čemu se uglavnom radilo o njemačkim turistima na povratku s Jadrana, je uskakao i Crveni križ. Njemački dnevnik Die Welt piše o razlogu povećanja kolona, koje su i prethodnih dana bile pozamašne ali su u noći sa subote na nedjelju poprimile dramatične razmjere.

„Dobrobit ljudi je najvažnija“

„U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj pooštrila kontrole. Sada nisu dužni samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske pokazati negativni test ili otići na dva tjedna u karantenu nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular“, piše Die Welt o razlozima velikih gužvi.

Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama pa je osobno premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser naložio povratak na „odmahivanje rukom“ pogranične policije tj. propuštanje onih koji su u tranzitu. „Najvažnija je dobrobit ljudi“, citira Die Welt koruškog premijera.

List citira i jednog njemačkog turista koji se prije polaska kući iz Hrvatske informirao o stanju na cestama na Internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Unatoč tomu je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30. „Atmosfera među onima koji su čekali na granici je bila djelomice agresivna“, kaže on.

Korona i Balkan

O agresijama jedne druge vrste, naime o onima koje su stalni pratioci naroda jugoistočne Europe, govori jedan članak minhenskog dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se i poznate predrasude koje žitelji središnje i zapadne Europe gaje o stanovnicima tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom. „Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze.

„Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno.“ Počelo se govoriti i o „problematičnim tipovima ponašanja“. „Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kad je u pitanju Italija ili Španjolska.(…) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila općenito, a posebice pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali“, navodi SZ.

Osloboditi se vladavine najgorih

U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u lipnju povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji upereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao „bačvi baruta“.

Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Bruxellesu. „EU je izigrala svoje principe“, citira članak hrvatsku spisateljicu Slavenku Drakulić, a ova tvrdnja se potkrepljuje navodom kako su Italiji u korona-krizi „na kraju pomogli neprijatelji demokracije Kina i Rusija“.

Nakon povijesnog pregleda toga što je sve Europa učinila krivo u regiji jugoistočne Europe, članak, citirajući jedan znanstveni rad, primjećuje kako bi se narod trebao „osloboditi zaraze vladavine najgorih“. Te zaključuje: „Prosvjedi u regiji su korak u tom smjeru“.

Pripremio Nenad Kreizer/ DW

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.