Utrka za cjepivima uveliko traje: Čini se da je „vakcinski nacionalizam“ zavladao svijetom

I EU i njene države članice o vakcinama pregovaraju direktno sa farmaceutskim kompanijama

w873
foto: ilustarija

Utrka oko nabavke potencijalne vakcine protiv koronavirusa odavno je počela u skoro svim zemljama svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija već upozorava na „vakcinski nacionalizam“, a „Ljekari bez granica“ kritikuju bogate države svijeta koje su već sklopile ugovore sa farmaceutskim firmama.

– Američka zdravstvena uprava u posljednje vrijeme svakih nekoliko dana najavljuje novi sporazum. Farmaceutskim kompanijama obećava milijarde za isporuku vakcina koje se pokažu efikasnim. U julu su SAD sklopile sporazum sa njemačkom kompanijom „Biontech“, koja na vakcini radi zajedno sa američkom kompanijom „Pfizer“. Ako njihov lijek bude odobren, prvobitno bi trebali isporučiti 100 miliona primjeraka u SAD, po cijeni višoj od 1,6 milijardi eura. Američka vlada može kupiti još 500 miliona primjeraka nakon toga – piše „Deutsche Welle“.

Zemlja je već sklopila slične sporazume i sa drugim kompanijama: sa američkim kompanijama „Moderna“, „Novavax“ i „Johnson & Johnson“, kao i s britanskom grupom „AstraZeneca“, a nedavno i sa francuskim farmaceutskim gigantom „Sanofi“ i njegovim partnerom GSK iz Velike Britanije, koji zajedno rade na vakcini. 

Ne iznenađuje što zemlje poput SAD sada već sklapaju takve sporazume, kaže Kate Elder iz organizacije „Ljekari bez granica“ i dodaje da je to „razočaravajuće“. Na početku pandemije, šefovi država su pokazali „toliko dobre volje“ kada su govorili o tome da bi svi trebali imati pristup budućim vakcinama.

– Zbog toga smo mislili da je to znak da se ovoga puta situacija može drugačije odvijati, te da se razmišlja na globalnom, ne na nivou nacionalnih interesa – kazala je Elder.

Ali sada stanje izgleda drugačije. Japan, Kanada, Australija, Velika Britanija, Švicarska, sve ove zemlje su u posljednjih nekoliko sedmica sklopili sporazume sa farmaceutskim kompanijama. Rusija i Kina istraživanja za vakcine provode u svojim državnim kompanijama.

I EU i njene države članice o vakcinama pregovaraju direktno sa farmaceutskim kompanijama. Sredinom juna, Njemačka, Francuska, Italija i Holandija, zajedno s britanskom grupom „AstraZeneca“, dogovorili su se oko isporuke 400 miliona doza vakcine. Ove četiri države naglasile su da vide sebe kao jedan inkluzivni savez zemalja – odnosno da bi lijekove itekako učinile dostupnima i za druge članice EU. Ali nije jasno kolika je globalna solidarnost.

Šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) već upozorava na „vakcinski nacionalizam“.

– Nijedna zemlja neće biti sigurna dok ne budemo svi sigurni – rekao je on na jednoj od pres konferencija.

WHO je započela inicijativu zajedno sa globalnim savezom za vakcinaciju GAVI i međunarodnom organizacijom CEPI – pod nazivom COVAX. Njihov cilj je garantovanje pravedne raspodjele korona vakcina za svaku zemlju svijeta. Inicijativa želi zajedno kupiti dvije milijarde vakcina do kraja 2021. i distribuirati ih fer pristupom, u sve zemlje učesnice.

Problem je, međutim, što je skoro 80 vlada bogatijih zemalja do sada izrazilo spremnost za učešće. Ali još uvijek nije jasno ko je sve uključen, jer je samo oko pola zemalja pristalo da se javno objavi njihovo ime. Ali vidljivo je koje zemlje ne podržavaju ovu alijansu, a to su SAD, Rusija i Kina. Najveće zemlje EU, Njemačka, Francuska, Italija, Španija i Poljska, također nisu na spisku.

Novinska agencija Reuters nedavno je izvijestila, pozivajući se na neimenovane predstavnike EU, da Evropska unija ne želi učestvovati u zajedničkoj kupovini putem COVAX-a, jer je vakcina preskupa. Na pitanje o tome, glasnogovornik Komisije EU rekao je za njemačku medijsku kuću NDR da podržava inicijativu. Međutim, u odgovoru nije bilo jasno znači li to i zajedničku kupovinu.

Kate Elder iz organizacije „Ljekari bez granica“ smatra da odgovornost nemaju samo države, već i proizvođači vakcina, a lijek bi se trebao prodati zemljama kojima je najpotrebniji, a ne onima koje plaćaju najviše novca. Kompanije bi trebale raditi i u saradnji sa WHO i transparentno reći koliko mogu da proizvedu. WHO bi onda trebala odlučiti gdje cjepiva prvo idu.

Međunarodni farmaceutski savez IFPMA navodi da u osnovi podržava ovaj zahtjev. U intervjuu za NDR sredinom maja, generalni sekretar IFPMA-e Tomas Cueni (Thomas) rekao je da se cjepivo mora učiniti dostupnim cijelom svijetu i da kompanije ne bi trebale biti te koje će odlučiti ko će ga prvi dobiti.

– Želimo da se donesu racionalne odluke i vakcine prvo dobiju oni kojima su najviše potrebne – rekao je Cueni.

Tu bi WHO trebala igrati presudnu ulogu. Međutim, realno je očekivati, da će vjerovatno doći do mješavine globalnih odluka i odluka pojedinih država koje žele osigurati da njihovo stanovništvo bude opskrbljeno što je prije moguće.

Na pitanje o sporazumima koji su sklopile SAD i druge zemlje, Cueni poziva vlade na odgovornost. Njihovo ponašanje je razumljivo, ali i agresivno, kaže on pozivajući zemlje da podrže inicijativu COVAX.

Međutim, među kompanijama koje imaju obećavajuće kandidate za vakcine, stavovi su drugačiji. „AstraZeneca“ je, naprimjer, obećala da će staviti 300 miliona doza globalnom savezu po cijeni od 750 miliona eura. To je 2,50 eura po dozi. Ova firma je potpisala i ugovor sa indijskim proizvođačem koji bi trebao proizvesti stotine miliona doza istog lijeka za siromašnije zemlje.

Druge kompanije poput „Biontech“ i „Pfizer“ izrazile su barem temeljnu spremnost da podrže COVAX, ali ne žele odustati od profita. Američka kompanija „Moderna“, s druge strane, već je sklopila niz unosnih sporazuma s bogatim državama, po cijenama u nekim slučajevima većim i od 30 eura po dozi. Na pitanje NDR-a bi li svoj lijek mogla ponuditi siromašnim zemljama po jefitinijim cijenama, „Moderna“ nije odgovorila. Generalni direktor IFPMA Cueni nije želio komentarisati konkretne cijene kompanija.

– Neke kompanije bi se odrekle profita, dok druge jasno govore da žele zaraditi. Ovdje vidimo čitav dijapazon. Žalosno je što vlade ne uslovljavaju plaćanje sa strožijim smjernicama i uslovima. Rezultat toga je da „sljedeće godine nećemo biti u situaciji da svaka zemlja ima pristup prvim vakcinama“ – zaključuje Kate Elder,a prenosi „Deutsche Welle“.

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.