Odgovori na pitanja o testiranju na koronu u Njemačkoj

BiH, Srbija, Turska, SAD ili Luksemburg – povratnici iz 130 tzv. „rizičnih zemalja“ moraju se u Njemačkoj testirati na koronu. Kako će ti testovi funkcionirati? Tko ih plaća? Evo odgovora na neka pitanja.

shutterstock_1643122693

Tko treba biti testiran?

Testovi na Covid19 bi trebali biti obvezujući za sve one ljude koji se u Njemačku vraćaju iz takozvanih „rizičnih područja“.  Očekuje se da će ovo pravilo u praksi vrijediti od idućeg tjedna.

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn odbacio je zahtjev za generalnom obvezom testiranja svih onih koji iz inozemstva ulaze na područje Njemačke. Ovaj test predstavlja „uplitanje u osobnu sferu“ i mora biti opravdan, pojasnio je CDU–ov političar u nekoliko TV-nastupa.

Međutim, rezultati dragovoljnih testova na aerodromu u Frankfurtu na Majni pokazuju da je 80% onih koji su pozitivno testirani na koronu ušlo u zemlju s područja koja nisu službeno na listi rizičnih.

Pravni temelj za obvezujući test je Zakon o zaštiti od infekcija. Članak 5. ovog zakona nedavno je izmijenjen i vrijedi za izvanredne situacije poput pandemije korone. To omogućava njemačkoj saveznoj vladi da zdravstveni pregled putnika i građana koji dolaze s područja visokog rizika učini obveznim – u cilju „utvrđivanja i sprječavanja unošenja i širenja prijeteće zarazne bolesti“.

Već sad je na snazi dvotjedna kućna karantena za građane koji se vraćaju iz visokorizičnih područja – u samoizolaciju se ne mora ukoliko povratnici pokaže da su negativno testirani na koronu.

Koje zemlje se smatraju rizičnim područjima?

Institut Roberta Kocha je oko 130 zemalja svijeta proglasio rizičnim područjima: zemlje od Afganistana do Centralnoafričke Republike. Unutar Europske unije se Luksemburg smatra rizičnom zemljom, a izvan EU-a to su između ostalih: SAD, Rusija, Turska, Izrael i Maroko – ali isto tako i europske zemlje poput Srbije i BiH.

Nekoliko njemačkih saveznih ministarstava zajednički odlučuje o tome koju zemlju svrstati u rizično područje: to su Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutarnjih poslova. Najvažniji kriterij je broj novoinficiranih ljudi u posljednjih sedam dana. Ako u jednoj zemlji ima više od 50 zaraženih na 100.000 stanovnika, tu zemlju se proglašava rizičnim područjem.

Međutim, u procesu donošenja odluke se razmatra je li izbijanje žarišta lokalnog karaktera ili je širenje virusa zahvatilo cijelu zemlju, koliki su kapaciteti za testiranje i što dotična država čini kako bi obuzdala širenje pandemije.

Trenutno se ispituje mogu li se, osim čitavih zemalja, i pojedina područja deklarirati kao rizična područja. Ministarstvo vanjskih poslova, na primjer, već savjetuje građanima Njemačke da ne putuju u pojedine europske regije. Najnovije upozorenje odnosi se na putovanje u regije na sjeveru Španjolske: Kataloniju, Aragon i Navarru. Pritom Španjolska nije proglašena rizičnim područjem.

Kako točno izgledaju testovi?

Mnogo pitanja je još uvijek otvoreno. Sigurno je da će u zračnim i morskim lukama biti uspostavljeni Centri za testiranje od korone za putnike koji se vraćaju iz područja visokog rizika. Nakon njihovog dolaska, službenici savezne policije će obavijestiti putnike o mogućnosti testiranja. Osobe koje treba testirati oni će utvrđivati putem kartica koje se moraju ispuniti nakon iskrcavanju s broda ili aviona: putnici tu unose svoje osobne podatke i podatke o odredištu/mjestima s kojih su doputovali.

Kako se obveza testiranja realizira na terenu, taj proces je u nadležnosti njemačkih saveznih pokrajina. Na aerodromima u Frankfurtu na Majni, Düsseldorfu, Köln-Bonnu, Dortmundu, Münsteru/Osnabrücku, Leipzigu/Halleu, Nürnbergu i Münchenu već postoje centri gdje se provode korona-testovi. Berlin će im se uskoro priključiti.

Savezno udruženje njemačkog civilnog zrakoplovstva založilo se da putnici koji su na proputovanju, budu testirani na aerodromu koji se nalazi na krajnjem odredištu. U suprotnom postoji rizik da će propustiti letove. Većina putnika iz zemalja visokog rizika slijeću uglavnom na transportna čvorišta Frankfurt na Majni ili München, a onda od tamo lete na krajnje destinacije.

Do sada se tijekom dragovoljnih testova, primjerice na aerodromu Köln-Bonn, najprije zabilježe osobni podaci i telefonski broj. Rezultati testa se šalju preko odgovarajuće aplikacije u roku od najmanje 24 sata. Dok se ne saznaju rezultati, putnici iz područja visokog rizika moraju u karantenu. Ako je rezultat testa negativan, otpada propisana samoiyolacija u trajanju od 14 dana.

Na listi rizičnih područja Instituta Roberta Kocha našle su se uglavnom zemlje izvan Europe. Zbog toga se većina testova obavlja na aerodromima i u morskim lukama. Ministar Spahn je za ZDF-u rekao da i putnici koji se vraćaju automobilom i vlakom također potencijalno unose virus korone u Njemačku. A u slučaju Luksemburga, to je čak i jedna susjedna zemlju. Još nije jasno kako će se testirati oni koji dolaze u Njemačku iz ove EU-članice.

Tko plaća testove?

Testovi bi trebali biti besplatni za putnike koji dolaze iz rizičnih zemalja. Prošli tjedan su takvi testovi, koji bi se radili direktno na aerodromima, dogovoreni na saveznoj i pokrajinskoj razini. Uspjeh se već vidi, kaže jedan zaposlenik Centra za testove na koronu na zračnoj luci Köln-Bonn: „Obzirom da su testovi besplatni, znatno više ljudi dolazi na testiranje.“

Ministar Spahn je za ARD i ZDF rekao da testovi na koronu ne bi trebali biti „financijsko ili socijalno pitanje”, odnosno da ne bi trebali dodatno opterećivati građane.

Političarka stranke Zelenih Cordula Schulz-Asche izjavila je za radio-postaju Deutschlandfunk da je zaštita stanovništva javna obveza. Naglasila je i kako ima mnogo razloga za putovanja u rizična područje, i to ne samo privatnih.

Iz kojih izvora će se financirati troškovi testova? To je još uvijek je otvoreno pitanje. Druge testove na koronu financiraju zdravstvena osiguranja, a i savezna vlada je najavila financijsku pomoć.

Postoje i kritike zbog preuzimanja troškova za testove. Ministar zdravstva Sjeverne Rajne i Vestfalije, Karl-Josef Laumann, kaže da on referira rješenje po kojem bi ljudi koji putuje u rizičnu zemlju sami preuzimali troškove testiranja. „Svatko onaj tko putuje u rizično područje mora znati šta radi i biti svjestan posljedica.“ FDP (Liberalna stranka) takođe želi da svi oni, koji su bili u visoko rizičnim zemljama, sami plate svoje testove za koronu.

DW

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.