Uredba o radu za Zapadni Balkan se treba produžiti

Dolazak radne snage iz zemalja Zapadnog Balkana u Njemačku je od 2016. godine reguliran posebnom uredbom koja je na snazi do kraja 2020. Sada bi se trebala produžiti do 2023. godine.

radnici100__v-gseapremiumxl
ilustracija

 

Odgovarajući nacrt prijedloga o produženju „Uredbe o Zapadnom Balkanu“ (Westbalkanregelung) je objavilo Savezno ministarstvo za rad (Bundesarbeitsministerium). Time bi se građanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova omogućilo da mogu doći na rad u Njemačku bez obzira na formalne kvalifikacije za zapošljavanje. Godišnja kvota bi bila do 25.000 radnika iz zemalja regije. Sada je nacrt proslijeđen saveznoj vladi na razmatranje.

Procjena dosadašnjeg djelovanja Uredbe

Prijedlog o produženju posebne Uredbe za Zapadni Balkan, koja se završava u decembru 2020. je nastao na osnovu istraživanja koje je na zahtjev Ministarstva rada proveo Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (Institut für Arbeitsmarkt- und Berufsforschung, IAB). Za Radio Forum u ime ekipe koja je radila na procjeni ove posebne uredbe Dr. Mariella Falkenhain kaže: „Saznali smo da je ova uredba naišla na veliki interes kako kod njemačkih poslodavaca, tako i kod radne snage iz zapadnobalkanskih zemalja. Poslodavci koje smo anketirali su posebno dobro ocijenili radno iskustvo i motivaciju zaposlenih iz zapadnobalkanskih zemalja. I za njih su formalni certifikati bili od male važnosti. I zato je za njih zapadnobalkanska uredba koja ne postavlja kvalifikaciju kao uvjet posebno zanimljiva“.

Zadovoljni poslodavci i radnici

Tokom istraživanja je također utvrđeno da se radnici koji dolaze po ovoj uredbi dobro integriraju na tržištu rada: „Promatrali smo da se izuzetno rijetko ovi radnici prijavljuju kao nezaposleni da bi primali novčanu nadoknadu. I tu se vidi da se Uredba za zapadni Balkan ne koristi kao doseljavanje u njemački socijalni sistem, a čega se dijelom pribojavalo.“

Dr. Mariella Falkenhain, koja je direktno učestvovala u izradi studije o provedbi posebne Uredbe za lakše zapošljavanje iz zemalja zapadnog Balkana, ističe kako korona kriza nije bitno uticala na radnu snagu iz ove regije: „Struktura zaposlenih nam pokazuje da su vjerovatno radnici koji su došli po ovoj Uredbi, ispod prosjeka pogođeni korona krizom ili zatvaranjem radnih mjesta, zato jer je najveći dio zaposlen u građevinarstvu“.

A to je i glavni dokaz za političare CDU-a koji su bili skeptični prema produženju Uredbe za zapadni Balkan da ga prihvate. Dalja procedura o prijedlogu Saveznog ministarstva za rad za produženje Uredbe o Zapadnom Balkanu nastavlja se na političkom nivou u saveznoj vladi, a Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) će svoju studiju o djelovanju ove Uredbe predstaviti početkom avgusta mjeseca.

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.