Tko ima koristi od smanjenja PDV-a?

U Njemačkoj je važna mjera potpore konjunkturi privremeno spuštanje stope PDV-a. Ali dok povećanje tog poreza redovito vodi većim cijenama, njegovo snižavanje rijetko rezultira pojeftinjenjem. Tko ima koristi od toga?

53757928_303

To je jedan od temelja plana njemačke vlade za potporu gospodarstvu: kako bi potaklo potrošnju odlučeno je da od srpnja do prosinca bude spušten porez na dodanu vrijednost s 19 na 16%, a kod povlaštene stope sa 7 na 5%.

Zasad je samo jedno sigurno: kako su izračunali nadležni u Berlinu, ta će mjera u proračunu ostaviti rupu od otprilike 20 milijardi eura. Ali hoće li biti ikakve koristi od te mjere? I hoće li taj novac završiti u džepovima građana – ili kod trgovaca? Tu ni stručnjaci nisu baš sigurni.

„Ovo spuštanje PDV-a je došlo neočekivano i počiva na problematičnoj pretpostavci kako je u Njemačkoj za oporavak gospodarstva problem nedostatak masovne potrošnje“, sažima Gabriel Felbermayr s Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela. Ali svima je jasno kako trgovci sad neće požuriti mijenjati ceduljice sa cijenom na svim artiklima. „A ako manje cijene neće dospjeti do potrošača, to će doduše pomoći poduzećima, no nije dokazano da su baš oni najviše stradali u ovoj pandemiji korone.“

Zašto sad puniti džepove trgovcima?

I bivši član vladinog ekonomskog savjeta Peter Bofinger nije oduševljen: „Ja bih taj instrument upotrijebio s određenijim ciljem i olakšao život sektorima koji su posebno teško pogođeni“, izjavio je za list Mannheimer Morgen. A trgovački lanci i još više internetske trgovine su ionako „ratni profiteri“ ove krize. „Moramo li ih sad još dodatno nagraditi? U to ozbiljno sumnjam“, izjavio je ovaj profesor ekonomije.

Što je još gore, i prema najnovijem istraživanju raspoloženja potrošača gotovo nikom ovo smanjenje PDV-a neće biti poticaj za upuštanje u neku veću kupovinu: čak njih 89% od oko 7.500 upitanih uopće ne pomišlja na nekakvu kupovinu koja bi bila veća od 250 eura, njih 7% je razmišljalo o takvoj investiciji pa će sad u trgovinu prije nego što su planirali, a tek 4% upitanih će u kupovinu baš zato jer je PDV spušten za 3%. Institut Leibnitz Sveučilišta u Frankfurtu i tvrtka za ispitivanje tržišta Nielsen su ispitivanje proveli ovog lipnja i redovito takvim ispitivanjima prate zbivanja na tržištu od izbijanja pandemije.

Čitavih 6 eura

„Vidimo kako kod goleme većine domaćinstva nema nikakvog učinka to najnovije smanjenje PDV-a koje je trebalo biti sastavni dio velikog paketa potpore konjunkturi“, sažima Roman Inderst s Frankfurtskog sveučilišta Goethe. To ekonomske stručnjake zapravo uopće ne čudi: kako su izračunali, sniženje PDV-a – čak i ako bi ga trgovci proslijedili kupcima – bi u konačnici u prosjeku značilo uštedu od 6 eura. Za čitav mjesec. Tko će radi 6 eura odjuriti u trgovinu?

S druge strane, ovi istraživači su utvrdili da su Nijemci, barem do sada, relativno dobro prošli u ovoj krizi: golema većina ispitanika još uvijek osjeća novčanu sigurnost i nije osobito zabrinuta ni za svoje prihode, a niti za svoje radno mjesto. Kod 81% upitanih nema smanjenja prihoda, a njih 90% ne očekuje da bi im moglo biti gore u sljedećim mjesecima.

To je jedna strana medalje. Na drugoj je njih 19% koji kažu da ih je korona ozbiljno udarila po džepu – golema većina njih su djelatnici samostalnih zanimanja. Činjenica jest kako ljudi vide da u Njemačkoj – za razliku od drugih zemalja poput SAD-a – i u najgorim danima pandemije nije bilo masovnih otpuštanja.

Nije baš tako dobro…

Ali među milijunima onih koji sad rade skraćeno radno vrijeme raste zabrinutost hoće li u sljedećih tri mjeseca njihovo radno mjesto biti ukinuto. Čak 17% upitanih osoba iz te skupine to smatra „prilično vjerojatnim“.

Koliko onda smisla i kome će uopće pomoći spuštanje PDV-a kad se zapravo nitko ne želi upuštati u nekakvu veću kupovinu? To još jasnije pokazuje ispitivanje potrošača provedeno po nalogu banke ING: gotovo svaki peti ispitanik kaže da je već morao početi trošiti ono što je uštedio. Njih 14% priznaje kako kasni s uplatama redovitih rashoda kao što su stanarina i krediti. Njih 43% kaže kako nemaju namjeru kupiti bilo što skupo u dogledno doba, a zapravo mnogi ionako troše manje nego što bi inače trošili u ovo doba: izdaci za ljetovanje, ali i za odlazak u restorane, su desetkovani. piše DW

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.