Komentar: Kazna za neposlušnu Njemačku

„Nekadašnja SR Njemačka nije imala vanjsku politiku“, rekao je bivši američki šef diplomacije Henry Kissinger. Trumpova vlada očito žali za tim vremenima, smatra Miodrag Šorić.

53663926_303
foto:DW

Smije li Njemačka imati svoje interese i slijediti ih? Odgovor iz Washingtona je, čini se, jasan: samo uz blagoslov američke vlade! A ona prijeti da će uvesti sankcije europskim kompanijama koje su uključene u izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), koji je 96 posto već gotov. Podsjećanja radi, ovaj plinovod, koji vodi od Rusije do Njemačke a od tamo do drugih zemalja EU-a, prolazi ispod Baltičkog mora i zaobilazi sve druge zemlje.

Njemačka živi od izvoza. Njenoj industriji je potrebna energetska sigurnost. Zato njemačka privreda i vlada podržavaju izgradnju ovog plinovoda. Vlada također pokušava otkloniti skepse koje prate ovaj projekt, posebno one koji dolaze iz Poljske ili Ukrajine, i sve to uklopiti u svoju politiku.

Veleposlanik kao huškač

Bijela kuću svi ti napori ne zanimaju. Predsjednik Trump svim sredstvima želi osujetiti ovaj plinovod. Američki veleposlanik u Berlinu je Richard Grenell. U međuvremenu je ovaj nediplomatski diplomat dao značajan doprinos bilateralnim odnosima dvije zemlje: 1. lipnja je dao ostavku i napustio Njemačku.

Drugi snažni agitator, koji se protivi gasovodu je Ted Cruz, ultradesničar i republikanski senator iz Teksasa. Čovjek kojeg neki stranački prijatelji nazivaju „utjelovljenjem vraga“. Drugi kažu: kada bi kojim slučajem Cruz teško ozlijeđen ležao u američkom Kongresu, nitko ne bi pozvao doktora. Teda Cruza već godinama sponzorira američka fracking-industrija. Ona u Europi želi prodavati svoj plin. Njezin problem je što je američki plin, zahtjevne proizvodnje, skuplji od ruskog. Washington se, tko bi to rekao za ovog bivšeg zagovarača slobodne tržišne privrede, boji konkurencije. Lakše je zamahnuti štapom za sankcije.

To je politika, koju Trump naziva „America first“. Pritom on ne preže ni od narušavanja odnosa s jednim od najvjernijih američkih saveznika. Javno hvali kancelarku Merkel. Ali i mediji i vladini dužnosnici kažu da su njihovi razgovori žestoki. No kancelarka Merkel je, za razliku od crnogorskog premijera kojeg američki predsjednik jednostavno pomakne u stranu ako mu smeta ili stoji na putu, sazdana od druge vrste materijala. S Angelom Merkel tako nešto nije moguće. Nju se ne može čak ni zastrašiti a kamoli natjerati da promjeni stav. To, kako se čini, jako smeta Trumpu.

Povlačenje skoro trećine američkih vojnika

Sada je on želi kazniti za neposlušnost, tako što će ove godine povući gotovo 10.000 američkih vojnika iz Njemačke. Većinu Nijemaca se to ne dotiče, sve dok zemlja nije izložena nikakvim vojnim prijetnjama izvana. Godinama su građani ionako kritizirali buku i zagađenje čovjekove okoline, koju su uzrokovale američke postrojbe.

Istinski od povlačenja američkih vojnika strahuju gradonačelnici i predstavnici gospodarstva u mjestima i na lokacijama, na kojima su američki vojnici stacionirani. Amerikanci su prisutni u Njemačkoj, jer je to prije svega u njihovom vlastitom interesu (misije u Iraku i Afganistanu se kontroliraju iz Njemačke) i interesu NATO-a. Ako Trump sada povuče veći kontingent američkih vojnika, on prije svega nanosi štetu sebi i otuđuje SAD još više od Europe.

Onaj, tko se posljednji smije, najslađe se smije a to je sada Kina. Svaki sukob unutar Zapada jača poziciju Pekinga u odnosu na Washington. Kako se Amerikanci trenutno ponašaju, teško da mogu računati na pomoć EU-a u trgovinskom sporu s Kinom. Naprotiv. Berlin od srpnja preuzima predsjedavanje Europskom unijom. Kancelarka Merkel ne odustaje od sastanka šefova država i vlada EU s predsjednikom Xi Jinpingom – čak i ako je prvobitni datum sredinom rujna morao biti otkazan zbog pandemije korone. Neposredno prije američkih predsjedničkih izbora takav samit bi za Washington, naravno, bio provokacija. Trump ne bi bio pozvan. Kao promatrač bi mogao bi o tome samo „tvitati“.

Nada u izbore 3. novembra

Ako Trumpova administracija ne bude ponovo izabrana u decembru, odnosi između Sjedinjenih Država i Njemačke brzo će se normalizirati. Tim prije što Trumpov izazivač i demokrat Joe Biden razumije da i Njemačka ima svoje interese kao i pravo da ih slijedi.

DW

 

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.