Njemačka: Pod velom korona krize, iza kulisa se vodi velika bitka ko će naslijediti Angelu Merkel

I prije nego što je u srijedu njemačka kancelarka Angela Merkel saopštila dogovor savezne i 16 pokrajinskih vlada o postepenom ublažanju mjera za suzbijanje širenja korona virusa pitanje kako i kada je moguć povratak života u normalu ispunjavalo je stupce njemačke štampe i portala, ali i udarne televizijske i radijske emisije. Štaviše, tu krizu pojedini čelnici iskoristili su za političku kampanju, dok se u vezi sa ublažavanjem mjera poveo svojevrsni politički rat u kojem se odlučuje ni manje ni više nego budući kancelar Njemačke.

04_20_KN_Laschet_Soeder

Prava medijska prašina komentara i analiza digla se kada je portal magazina Spiegel objavio spisak konkretnih mjera, koje je njemačkoj vladi dao tim stručnjaka Nacionalne naučne akademije Leopoldine, i to od toga kako i kada da se ponovo otvore škole, prodavnice, restorani i državne službe, preko dozvole putovanja do obaveze nošenja maski, držanja odstojanja, nasumičnog testiranja i korištenja mobilnih aplikacija za praćenje inficiranih.

Dok su predložene mjere detaljno „secirane“ u njemačkoj štampi, pojedini mediji primjećuju da se u pojedinim zemljama čine pokušaji da se uguši diskusija o ublažavanju mjera, ali Süddeutsche Zeitung ističe da „debata ne smije da bude ugušena“.

„U demokratiji ne samo što bi trebalo da bude dozvoljena debata o tome da li bi mjere trebalo ublažiti nego ona mora da postoji, i to odmah od početka“, piše Süddeutsche Zeitung i primećuje da se mnogi političari plaše te debate.

Put debate

Kako primećuje taj minhenski blago lijevo orijentisani dnevnik, političari su zabrinuti kako će se razviti ta debata.

„Ni pod kojim uslovima oni ne žele da se nađu u situaciji da se, protivno svojoj boljoj procjeni, osjećaju primoranim da ‚prerano‘ otvaraju škole i prodavnice, što bi za posledicu imalo da bi virus pokosio hiljade ljudi za nekoliko nedelja“, piše taj list, ali zaključuje da „takva situacija ne može da se spriječi zaustavljanjem debate“.

Međutim, koronakriza postala je scena za političku kampanju pojedinih političara i u Njemačkoj. A kako primećuju pojedini mediji, ali i brojni korisnici društvenih mreža, u želji da se pokažu da rade za narod pojedini političari su zaboravili da sami poštuju preporuke koje daju građanima.

Fotografije i videosnimak reportera tabloida Bild masovno su deljeni na društvenim mrežama jer su pokazali nedoslijednost saveznog ministra zdravlja Jensa Spahn-a i drugih visokopozicioniranih zvaničnika. Na snimku se vidjelo da Spahn ni posle dva mjeseca pandemije ne zna da ispravno stavi masku, ali da zna da pozove brojne medije da ga prate prilikom posjete bolnici u Gisenu, sjeverno od Frankfurta.

Da ministri ne mare za mjere socijalnog distanciranja, tj. držanja odstojanja od metar i po posvjedočila je fotografija prepunog bolničkog lifta u kojem su bili Spahn i još jedan savezni ministar, potom premijer pokrajine Hessen, pokrajinski ministar zdravlja, direktor bolnice…

„Drugim rečima, to su upravo oni političari koji sedmicama od stanovništva traže da izbjegavaju društvene kontakte i drže odstojanje“, primećuje politički magazin Stern i dodaje da „to očigledno nije lako primjeniti u svakodnevnom životu, čak ni za ljekare koji su u društvu političara i koji bi zapravo trebalo da znaju bolje“.

Budući kancelar

Osim nedoslijednosti političara, njemački mediji primjećuju da će koronakriza uticati na to ko će biti budući kancelar Njemačke.

A u igri za Merkelinog nasljednika su dva pokrajinska premijera i njen dugogodišnji rival koji se iz poslovniih voda vratio u politiku. Konkretno, to su Friedrich Merz, potom premijer Bavarske i čelnik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder i na kraju premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Laschet, potpomognut saveznim ministrom zdravlja Spahn-om, koji želi da mu bude potpredsjednik ako ovaj postane čelnik Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Magazin za političku kulturu Cicero primjetio je da sve što se dešava predstavlja „loše vijesti za Friedrich Merz,-a“, koji je prije pandemije važio za glavnog pretendenta za novog šefa CDU-a, ali i kancelarskog kandidata demohrišćanskog bloka CDU-CSU.

„Velika kriza jede malu krizu. Mnogi političari znaju za ovu izreku iz ličnog iskustva“, piše Cicero i dodaje da, međutim, to ne znači da je mala kriza nestala nego da se o njoj ne govori. „Konkretno, krize liderstva i identiteta CDU-a nisu umanjene korona virusom. Ljudi samo o tome ne pričaju toliko kao prije.“

Izbor novog šefa CDU-a, zakazan za 25. april, otkazan je na neodređeno vrijeme, a taj magazin naklonjen liberalnim konzervativcima pita se ko će od tri kandidata imati najviše koristi od tog odlaganja, a kome će štetiti koronakriza.

Profitiranje od krize

„Laschet će od ovih okolnosti vrlo vjerovatno profitirati više nego njegovi konkurenti. Ali, pravi dobitnik je Söder: on se predstavlja kao budući kancelar“, zaključuje Cicero.

Minhenski Süddeutche zeitung ironično primjećuje da u Bavarskoj, osim korone, vlada još jedan virus – Söder – s obzirom na to da čak 95 odsto građana te njemačke pokrajine odobrava poteze svog premijera.

Zbog toga komentator njemačkog nacionalnog radija Deutschlandfunk satirično primjećuje da se kod većine taj Söder virus „manifestuje divljim aplauzima na online pojavljivanje šefa CSU-a“, ali i da kod nekih postoji „izuzetna imuna reakcija“, kao kod Lascheta, koji „dobije osip po licu kada vidi svog bavarskog kolegu“.

Šalu na stranu, Deutschlandfunk smatra da je „ispravno i razumno“ to što je premijer Severne Rajne-Vestfalije napravio svoj tim stručnjaka, koji su iznijeli preporuke o tome kako da život pređe u post-korona normalnost. Ali, nacionalni radio ističe da je „kancelarka i fizičarka Angela Merkel pronašla mjeru i balans i prije svega osećaj za tajming“ te da Laschetova inicijativa „u tom smislu nije pogrešna, ali nije precizna kad je reč o tajmingu“.

„Laschet deluje previše nestrpljivo. Ne pomaže to što se krije iza stručnjaka. Naravno, savjet stručnjaka je uvijek ispravan. Ali u slučaju Lasheta izgleda kao da mogući novi šef CDU-a hoće da apsorbuje primjetnu nestrpljivost stanovništva. Istovremeno, on ima premalo poverenja u sopstvenu ubjedljivost. I to je razlog zašto ni u Severnoj Rajni-Vestfaliji ni u Njemačkoj nema Laschet groznice. Birači primjećuju da li neko hrabro i energično pristupa problemu ili ne“, navodi Deutschlandfunk.

‚Dobra prodaja‘

U komentaru pod naslovom „Söder virius umjesto Laschet groznice“ komentator dodaje da bavarski premijer „ne radi sve dobro u koronakrizi, ali ono što radi dobro prodaje“.

I glavni urednik konzervativnog dnevnog lista Minhner Merkur u svom komentaru o sukobu unutar demohrišćanskog bloka primećuje da politika u vezi sa korona virusom odlučuje ko će biti kancelarski kandidat demohrišćana.

„Usred koronakrize Njemačka je sebi priuštila jednu kancelarku, jednog dokancelara i jednog protivkancelara“, piše Minhner Merkur, opisujući kako Merkel insistira na opreznom popuštanju mjera, čemu je lojalan „aktuelni kralj istraživanja javnog mnenja“ Söder, dok Laschet sve vidi kao šansu „da skine imidž Merkelinog kučenceta, koji je stekao u toku migrantske krize“.

„Bezmalo svakog dana u stilu jednog protivkancelara on napada Merkelin autoritet, zahtevajući izlaznu strategiju iz zaustavljene zemlje i sve pali rečenicom da zabrane razmišljanja nikome ne pomažu. Mora se, kako kaže, dati nada i perspektiva“, ističe taj bavarski list i dodaje da se dogodio „bizaran obrt historije“, da su ljuti oponenti kad je riječ o migrantskoj krizi – Merkel i Söder – sada odjednom na istoj strani, baš kao i Laschet i Spahn, te da je staro partnerstvo kancelarke i Lascheta razbijeno.

Primećujući da su se stare alijanse unutar demohrišćana preokrenule, Minhner Merkur piše da je očigledno da Laschet i Söder predvode debatu te da je „u slobodnom društvu treba voditi i u vanrednom stanju, ako na kraju i demokratija ne završi na intenzivnoj njezi“.

Politički rat Söder – Laschet jučerašnjim mjerama Merkel je uspela da bar privremeno ublaži, s obzirom na to da je napravljen kompromis – da počne povratak života u normalnost, ali ne po svaku cijenu nego veoma sporo i postepeno.

Izvor: Al Jazeeraizvor

Kommentar verfassen

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.